O zastavi i grbu Knjaževine Crne Gore (3)
Piše: Vladimir Jovanović
Dođosmo u Bar na Topolicu – Knjaz [Nikola], knez [Petar Karađorđević, zet Knjaza Crne Gore – prim] i još mnogo gospode. Topolica je bila dvor Karađorđevića, a poslije je Knjaz kupio od kneza Đorđa. Pred njim, od kako je ograđen, na stranama kapije, na dva visoka [j]arbola, vazda su se vile SRPSKA i CRNOGORSKA zastava”, svjedoči vojvoda Simo Popović.
Ali, zet Srbin tone u nemilost kod svoga tasta Nikole I Petrovića-Njegoš. Za Karađorđevića to je vrijeme „nategnutijeh odnošaja s Knjazom”. I Knjaz naređuje uklanjanje – srpske zastave.
„Sada, kada dođosmo”, objašnjava vojvoda Popović dolazak na Topolicu, „stajaše samo jedan [j]arbuo i na njem CRNOGORSKA ZASTAVA.
Knez Petar odmah to opazi i jetko zapita komandira barskoga Iva Novakovića, koji je bio upravitelj dvora sad i prije:
— A đe je MOJA zastava?
— Izagnjelo je drvo, Vaša svijetlosti, pa da ne bi palo i koga pritislo, izvadio sam ga — odgovori Ivo.
— A kako ONO TVOJE ne izagnje, nego baš moje — plane knez Petar i skreše mu po srbijanski.
To je bilo na sâmi ulazak na kapiju. Niko ne progovori ni riječi, a Knjaz, koji je naredio Ivu da [j]arbuo izvadi i onako odgovori…” (prekinut tekst).
„Memoari” objavljeni 1995. vojvode Sima Popovića su, dakle, na ovome mjestu „prekinuti”, ili namjerno izbrisani. Makar doznajemo da je uklanjanje srpske zastave naredio upravo knjaz Nikola; i da je, po prilici, Karađorđeviću po mjeri „skresao”…
Što se tiče grada Bara, starocrnogorske prijestonice iz epohe dukljanske države Vojislavljevića, CRVENE vojne zastave s bijelim krstom Knjaževine Crne Gore – KRSTAŠ-BARJACI – su u jesen 1877. istaknute po oslobođenju.
Citiraću svjedočanstvo o padu turskih tvrđavâ Haj i Nehaj kod Sutomora, kao i o oslobođenju Bara.
„Tvrđavica Nehaj u Crnogorskom primorju” je izvještaj početkom naredne godine (1878) objavljen u časopisu „Javor” iz Novoga Sada, u ondašnjoj Austro-Ugarskoj:
„Toga dana gledao sam sa tvrđave Volujice preko morske luke na Haj i Nehaj. Na prvom se vila CRNOGORSKA ZASTAVA; na drugom turska. Kad sam drugi dan, 12. novem[bra], opet izašao na Volujicu i pogledao na Nehaj, nije bilo više turske zastave na njemu. Mesto belog polumeseca na crvenom polju zastave, jasno se razaznavao BEO KRST NA CRVENOM PLATNU.
Beše to pobednička CRNOGORSKA ZASTAVA na visokoj kuli grada Nehaja. Turska posada iz Nehaja predala se toga dana na milost i nemilost knezu Nikoli.
Osim sâmog Bara, nebeše od toga dana na celom PRIMORJU CRNOGORSKOM turske vojske nigde, od austrijske granice do reke Bojane. Danas je već uveliko nema ni u Baru”…
.
S oslobođenjem Bara, potom i Ulcinja, Crna Gora (opet) postaje i pomorska zemlja. No, Austro-Ugarska je nametnula razna ograničenja u razvoju pomorskoga sabraćaja, kao i ratne flote, uključujući i međunarodnu zbranu korišćenja crvenoga ORLAŠ-BARJAKA – državne Zastave Knjaževine Crne Gore.
Upravo zbog toga, početkom 1880-ih, dizajnirane su nove, pomorsko-trgovačke zastave, od kojih je u konačnom ostala: crveno-plavetno-bijela sa crvenim inicijalima crnogorskoga suverena (H.I.) iznad kojih je kruna Petrovića-Njegoša.
U zavisnosti od grafičkih kapaciteta i umješnosti priređivača, ta je zastava reprodukovana u ondašnjim relevantnim svjetskim veksilološkim zbornicima; ponekad se, u nekim od njih, netačno prikazuje sa zatvoreno plavom, a ponekad i autentično – sa plavetnom bojom.
O trgovačko-pomorskim zastavama Knjaževine Crne Gore ću u nastavku ovoga serijala detaljnije. Sada ću objaviti faksimile iz „Zastave pomorskih nacija – iz najautentičnijih izvora”. To je stručna publikacija štampana 1882. u Vašingtonu, izdavač: američko Ministarstvo pomorstva – Biro za navigaciju.
„Zastave pomorskih nacija – iz najautentičnijih izvora” precizno gradira zvanične barjake Knjaževine Crne Gore, i to:
1) DRŽAVNU ZASTAVU (State Flag)
2) VOJNU ZASTAVU (Military Flag)
3) POMORSKU ZASTAVU (Marine Flag).
Identičan raspored imamo i za doba Kraljevine Crne Gore.
Poznate „Zastave svijeta” su nastale u koautorstvu: komodora Bajrona Mekendlesa, američkoga mornaričkoga oficira i istaknutoga veksilologa, te Gilberta H. Grosvenora, prvoga full-time urednika časopisa „National Geographic”.
„Zastave svijeta” su izdanju „National Geographic Society” štampane 1917. godine u Vašingtonu. Naravno, objavljujem i iz ove publikacije faksimile o oficijalnim zastavama (državnoj, vojnoj i pomorskoj) Knjaževine-Kraljevine Crne Gore…
.
.
.
.
