PJEŠČANI SAT: Crnogorac koji je dobio Oskara

Izvor fotografije: Dušan Vukotić, crtež Dimitrija Popovića

08. jul 2023.

Dušan Vukotić bio je filmski reditelj, scenarista, profesor na zagrebačkoj Akademiji za kazalište, film i televiziju, član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, dobitnik Oskara, te odličja UNICEF-a, Trinaestojulske i još 146 nagrada, koje je teško i pobrojati.  

Možda je dovoljno reći – bio je animator.

Jedan od onih ljudi, čiji čudesni talenat, umjetničko nadahnuće i potezi rukom, kreiraju život.

Jedan od onih koji crtežima daju dušu, čije se sličice lako preobraze i nastave samostalni život, prikazajući tako i realnost, sposobne da je učine drugačijom, interesantnijom, ljepšom, podnošljivijom…

Rođen je 7. februara 1927. u Bileći, gdje je Dušanov otac u to vrijeme bio na službi.

Drugi svjetski rat porodica je provela u Podgorici, u stanu blizu bioskopa “Kultura” i Gimnazije koju je Dušan pohađao.

Dalje školovanje i profesionalno usavršavanje nastavlja u Zagrebu studijem arhitekture.

Mladog stvaraoca privlačila je sedma umjetnost, karikatura, crtež i satira. Mjesto za svoje ideje nalazi u „Kermpuhu“, „Ježu“, „Vjesniku“.

Počinjale su zlatne godine „Zagrebačke škole animiranog filma“.

Prvim filmom – “Kako se rodio Kićo” ’51. prošlog vijeka, skreće na se sebe pažnju domaće i svjetske javnosti. Deceniju kasnije, njegovo ostvarenje “Surogat” ovjenčano je najprestižnijom statuom Američke filmske akademije. Bio je prvi strani autor koji je dobio Oskara za animirani film. 

Prije toga, pokorio je Pulu, koja ga je 1963. darivala Zlatnom arenom za “‘Nestašnog robota” i Kan u kojem je ’68. prikazano sedam jugoslovenskih filmova. Čak tri bila su Dušana Vukotića.

Dodjeli Oskara nije prisustvovao. Njegovi biografi navode da je izbjegavao svečarske ceremonije izgovarajući se da nema vremena i da mora da radi.

Originalna, Vukotićeva, umjetnička vizija parirala je Diznijevoj, kompanijskoj, globalnoj i  globalističkoj estetici.

Junak “Surogata” je  turista koji nema ni vremena, ni strpljenja. Ne želi da čeka i želi sve i odmah. Prisiljen, stvara svoj plastični svijet udobnosti, koji nestaje kao što i dolazi. Ubod špenadle koban je po njegovu improvizaciju i sve je ponovo vazduh.

Autentičan i svoj, Vukotić se zahvalio Voltu Dizniju na ljubaznoj ponudi koju mu je ovaj uputio, da pod patronatom njegove industrije uradi serijal od 52 nastavka “Surogata”.  

Kao autor, rečenu je temu zatvorio, te bi, kako je naveo, “prihvatanje ponude bila banalizacija umjetnosti”.

 Gradeći individualni pristup i ostvarujući svoj cilj uspio je da  animacijom „spoji lirsko i ironično, dramsko i satirično, tragično i komično, realno i nerealno“, zapisao je u predgovoru za monografiju „Zaboravljeni vizionar“, jedan od autora izdanja Radomir Pavićević.

U filmografiji je navedeno da je radio na 105 filmova – animiranim, animirano igranim i igranim formatima. Pored toga stvaralačku riznicu obogatio je sa destak priređenih monografija i bezbroj kreacija u vizuelnom univerzumu.

O njegovom radu napisano je 340 članaka u stručnim publikacijama, a na festivalima i filmskim smotrama u Londonu, Berlinu, Melburnu, Karlovim Varima, Montevideu, Meksiko Sitiju, Barseloni, Njujorku… natjerao je žiri i publiku da ga obasipaju aplauzima, nagradama i poštovanjem.

Umro je 08. jula 1998. u Zagrebu.